Najveći grad istarske županije odlikuju blaga klima, prirodna bogatstva, raj za oči i dušu, duga gradska tradicija, čuvenost po vinarstvu i ribarstvu – sve je to doprinijelo da Pula bude upravno sjedište Istre još od rimskog razdoblja.
Iskoristite svaki trenutak koji vam je na raspolaganju da udahnete duh ovog grada, šetajući živopisnim ulicama obojenim suncem i srećom. Imajte na umu da koračate pločnikom kojim su nekada hodali imperatori, pa zastanite na trenutak i dozvolite tom osjećaju da vas preplavi. Udahnite Pulu.
Na koju god stranu da krenete biti ćete zadivljeni ljepotama koje su pred vama: Pulski amfiteatar, Slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, rimsko kazalište, tvrđava na Kaštelu, forum, rimski mozaik, Kapelica sv. Marije Formoze, pravoslavna Crkva Svetog Nikole, dvojna vrata, arheološki i povijesni muzej ispričati će priču o gradu na kojoj čak i drevni Rim može pozavidjeti. Čuveni filmski festival podsjetiti će sve nostalgičare na mjesto, koje je bilo centar filma na ex Yu prostorima, a plaže, uostalom, slike plavog Jadrana govore više od riječi.
Pulski amfiteatar je nešto što ne smijete propustiti ako se nađete u ovom gradu. Povijest stara 20 stoljeća priča priče i pjeva pjesme kakve ne možete ni zamisliti, a i danas važi za jedan od najbolje sačuvanih svjetskih amfiteatara.
Zaštitnik grada Pule, Herkul, dobio je svoja vrata još u 1. stoljeću nove ere, a nju i danas možete vidjeti na istom mjestu, visoku preko 4 metra i široku više od 3.5 metra.
Jedna od poznatijih Pulskih znamenitosti uz naziv Zlatna vrata nosi i drugo ime. Ono u čiju je čast i postavljen – sestre i dva brata Sergijevci, pa se spomenik naziva i slavoluk Sergijevaca. Sergijevci su bili jedna od starijih rimskih patricijskih obitelji, a braća u čiju je čast spomenik i podignut 29 – 27.g.p.n.e. su bili vršitelji visokih činovničkih dužnosti u Puli. Slavoluk koji je izgrađen u korintskom stilu se u prošlosti naslanjao na gradska vrata koja su kao i bedemi srušena početkom 19.stoljeća. U spomenik su uklesana imena Lucija Sergija, Gaja Sergija,te njihove sestre Salvije Postume Sergije, koja je i financirala gradnju. Reljef na slavoluku prikazuje ratnu kočiju koju vuku konji. O umjetničkoj vrijednosti slavoluka svjedoči i podatak da ga je slavni Michelangelo ovjekovječio crtežom koji se i danas čuva u muzeju Wicar u francuskom Lilleu.
